{"id":39,"date":"2026-10-27T10:00:00","date_gmt":"2026-10-27T09:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/frekvencija.eu\/?p=39"},"modified":"2026-11-10T16:20:57","modified_gmt":"2026-11-10T15:20:57","slug":"putevi-radikalizacije-6-internet-i-radikalna-retorika-u-digitalnom-dobu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/frekvencija.eu\/?p=39","title":{"rendered":"Putevi radikalizacije (6): Internet i radikalna retorika u digitalnom dobu"},"content":{"rendered":"\n
\n

Digitalne supkulture su jo\u0161 uvijek neodre\u0111ena nepoznanica za analogni prostor.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Ova serija tekstova nastala je kao odgovor na izostanak supkulturne ravnote\u017ee u ovda\u0161njem medijskom prostoru. U prvom redu radi se o dostupnosti odre\u0111enih informacija: digitalne supkulture su jo\u0161 uvijek neodre\u0111ena nepoznanica za analogni prostor te se kao takve do\u017eivljavaju funkcionalno druga\u010dijima od \u201canalognih supkultura\u201d, pokreta koji se prvotno razvijaju u analognom prostoru.<\/p>\n\n\n\n

Implicitne razlike izme\u0111u tradicionalnih i tzv. \u201cnovih\u201d medija jo\u0161 su jedna dodatna dimenzija \u2013 ne nu\u017eno razlog \u2013 za poku\u0161aj dokumentiranja samo prve poteze kre\u010denja digitalnih zidova. Umjesto zidova u doslovnom smislu, cilj je bio postaviti temelje za osebujno mostovlje koje \u0107e poslu\u017eiti kao po\u010detni pregled ne\u010dega \u0161to se razvija ve\u0107 vi\u0161e od dva desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je, dakako, o \u201cni\u0161nom znanju\u201d, kulturnom kapitalu koji nema svoju izravnu funkciju. Ipak, usprkos ograni\u010denju unutar infrastrukture \u010dija je uloga distribuiranje informacija, to nipo\u0161to ne zna\u010di da se radi o kulturnom kapitalu bez potencijalnih funkcija.<\/p>\n\n\n\n

Digitalne supkulture do\u017eivljavaju se vi\u0161e ezoteri\u010dnima nego \u0161to uistinu jesu, upravo zbog dijalekti\u010dke prirode odnosa analognog i digitalnog. Prvi korak u demistifikaciji jest rije\u010dima ukazati na Vennov dijagram koji ima puno vi\u0161e prijeloma nego \u0161to se na prvi pogled \u010dini.<\/p>\n\n\n\n

\n

Digitalni prostor razvio je svoj jedinstven karakter koji se \u201cnapajao\u201d iz svoje vlastite infrastrukture, a ona ne poznaje unutarnje granice.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Digitalne supkulture same po sebi ne podnose moderne ina\u010dice marketinga, koje proces brendiranja proizvoda provla\u010de kroz prizmu generiranja pa\u017enje i profita. Povijesno, digitalni prostor predstavljao je prostor dru\u0161tvene, kulturolo\u0161ke i politi\u010dke emancipacije, \u0161to je u izravnoj suprotnosti s modernim marketin\u0161kim praksama u srednjem do kasnom kapitalizmu. Digitalni prostor razvio je svoj jedinstven karakter koji se \u201cnapajao\u201d iz svoje vlastite infrastrukture, a ona ne poznaje unutarnje granice. Samim time, analogni prostor morao se prilagoditi, iako je to na\u010delno \u010dinio do\u017eivljavaju\u0107i digitalni prostor manje kao autonomni dru\u0161tveni prostor, a vi\u0161e kao skup nasumi\u010dnih trendova (na \u0161to su aludirali najmla\u0111i ispitanici u ovoj seriji tekstova).<\/p>\n\n\n\n

Tzv. \u201cdigitalni centrizam\u201d postao je norma u domeni realpolitike upravo poradi popularizacije najdosadnijeg politi\u010dkog proizvoda dana\u0161njice \u2013 koji je kasnije proizveo mo\u017eda najradikalniju generaciju mladih ljudi dosad, u svim smjerovima \u2013 te izostanka \u017eelje za produbljavanjem vlastitih pozicija kroz, lai\u010dki re\u010deno, zauzimanje stava. Takva realnost, na\u017ealost, vi\u0161e ne postoji \u2013 a digitalni subjekti, \u201cnetizeni\u201d, s vremenom su postali glavni proponenti \u201ckulturolo\u0161kih ratova\u201d. Iako su takvi konflikti bitan dio dana\u0161njeg digitalnog i analognog imaginarija, kao takvi drasti\u010dno su\u017eavaju prostor za suvislu kritiku srednjeg do kasnog kapitalizma koji definira gotovo svaku dana\u0161nju stisku modernog \u010dovjeka. Studije digitalne kulture \u2013 barem \u0161to se ti\u010de na\u010dina na koje se akademija doti\u010de digitalnih kultura \u2013 danas ve\u0107inski ne uzimaju u obzir izvaninstitucionalne perspektive, niti institucije visokog obrazovanja uzimaju u obzir njih, kako je u razgovoru istaknuo Leo Besla\u0107, prevoditelj i glazbenik.<\/p>\n\n\n\n

\n

Medijska kultura kao takva postaje sve op\u010dinjenija populizmom koji iz svoje vizije ispu\u0161ta zajednice i egalitarne oblike kolektivizma.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Ovi tekstovi poku\u0161ali su istaknuti te perspektive u mjeri u kojoj mainstream na\u017ealost nikada ne\u0107e mo\u0107i, niti sa strane teorije, niti kao svojevrsni medijski megafon. Medijska kultura kao takva postaje sve op\u010dinjenija populizmom koji iz svoje vizije ispu\u0161ta zajednice i egalitarne oblike kolektivizma; sve \u0161to ga zanima jest parazitiranje na izrazima, jeziku i \u017eeljama koje su proizvele upravo te zajednice na koje se poziva.<\/p>\n\n\n\n

\n

Digitalne supkulture ne suprotstavljaju se \u201canalognim\u201d supkulturama, one ih nadogra\u0111uju te suptilno mijenjaju njihove konture.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

U svom eseju \u201cAgainst Interpretation\u201d (\u201cProtiv interpretacije\u201d, op. prev.) iz 1964. godine, Susan Sontag zapisuje: \u201eTuma\u010d, a da zapravo ne bri\u0161e niti prepisuje tekst, mijenja ga. No to ne mo\u017ee priznati. On tvrdi da ga samo \u010dini razumljivim, otkrivaju\u0107i njegovo pravo zna\u010denje.\u201c Upravo to je kut gledi\u0161ta koji \u010dini digitalne supkulture va\u017enima i zanimljivima: digitalne supkulture ne suprotstavljaju se \u201canalognim\u201d supkulturama, one ih nadogra\u0111uju te suptilno mijenjaju njihove konture kako bi bile barem do neke mjere razumljivije u digitalnom dobu nakon tehnolo\u0161ke revolucije.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvena pozicija, odnosno dru\u0161tvena dimenzija tehnologije u jednakoj je mjeri dru\u0161tvena (sociolo\u0161ka, kulturolo\u0161ka, politi\u010dka) kao i striktno tehnolo\u0161ka (in\u017eenjering, komputacija, ra\u010dunalni\u0161tvo), ali i filozofska (u prvom redu filozofija tehnologije). Takvo mostovlje \u2013 koje je samo po sebi pozicionirano podosta marginalno \u2013 na neki je na\u010din predstavljalo samu sr\u017e ove serije tekstova.<\/p>\n\n\n\n

Predstavljale su se marginalne perspektive, znanstvene i umjetni\u010dke, ali iz pozicije \u201cdo\u017eivljavanja\u201d kulture, ne samo njenog interpretiranja.<\/p>\n\n\n\n

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Digitalne supkulture ne suprotstavljaju se analognima, nego ih nadogra\u0111uju. Zavr\u0161ni tekst serije o ni\u0161nom znanju, kulturnom kapitalu i perspektivama koje mainstream ne vidi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[38,39,40],"class_list":["post-39","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sum","tag-digitalni-prostor","tag-kulturni-kapital","tag-susan-sontag"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=39"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/39\/revisions\/40"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=39"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=39"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=39"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}