{"id":36,"date":"2026-10-24T10:00:00","date_gmt":"2026-10-24T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/frekvencija.eu\/?p=36"},"modified":"2026-11-10T16:20:56","modified_gmt":"2026-11-10T15:20:56","slug":"putevi-radikalizacije-5-internet-i-radikalna-retorika-u-digitalnom-dobu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/frekvencija.eu\/?p=36","title":{"rendered":"Putevi radikalizacije (5): Internet i radikalna retorika u digitalnom dobu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Digitalno doba u svojim konturama deklarira mnogo toga, od rapidnog tehnolo\u0161kog razvoja do raznoraznih trendova koji kasnije mogu ili ne moraju utjecati na okvire analognog svijeta. Godine 2026., izgleda, iako digitalni i analogni prostor jo\u0161 uvijek nisu u ravnopravnom dijalogu, doga\u0111a se nekakva razmjena informacija.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u010cini se da je upravo to jedan od glavnih razloga rascjepa izme\u0111u digitalnog i analognog \u2013 ve\u0107inska nesposobnost adekvatnog, konceptualnog prevo\u0111enja.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Generacijsko-tehnolo\u0161ki gledano, pitanje je u kojoj su mjeri mladi ljudi (oni ro\u0111eni oko po\u010detka novog milenija i mla\u0111i) uspje\u0161no integrirani u analogni prostor. Klasi\u010dno moraliziranje o rastu\u0107im antisocijalnim tendencijama kod mladih ljudi na stranu, \u010dini se da je upravo to jedan od glavnih razloga rascjepa izme\u0111u digitalnog i analognog \u2013 ve\u0107inska nesposobnost adekvatnog, konceptualnog prevo\u0111enja. U takvoj nesretnoj situaciji jednako su ravnopravni akteri i korisnici i institucije.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Popularizacija digitalnog prostora analogno-marginalne usmjerila je ka digitalnim marginama, \u0161to je drasti\u010dno spustilo kvalitetu rasprava u digitalnom prostoru.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik je svojevrsni oblik tehnologije i kao takav podlo\u017ean je brojnim vanjskim utjecajima. Samim time, jezik se mijenja; na neki je na\u010din rije\u010d o organskoj tehnologiji koju je potrebno stalno koristiti. Digitalni prostor utje\u010de na jezik na dosta ambivalentan na\u010din. On predstavlja izvor izraza, fraza i vokabulara koji se kasnije na ove ili one na\u010dine \u2013 kroz standardnu transmisiju (memeti\u010dku ili druga\u010diju) \u2013 prona\u0111e i udoma\u0107i u analognom prostoru. Tako posvuda po medijskom prostoru srednje struje mo\u017eemo vidjeti diskurzivno propitkivanje raznoraznih izraza koje u razli\u010ditim kapacitetima danas koriste mladi ljudi, a radi se o izrazima koji svoju genezu mogu pripisati isklju\u010divo digitalnom prostoru. Index.hr je tako u travnju ove godine objavio tekst <em>Sve o \u201cmogingu\u201d: Sleng iz manosfere koji je preplavio dru\u0161tvene mre\u017ee<\/em>. Za potencijalno manje upu\u0107ene, \u201cmanosfera\u201d je uglavnom digitalna \u201csfera\u201d influencera, ideja i toksi\u010dno-maskulinih razmi\u0161ljanja koja mu\u0161karce postavljaju u prvi plan (u odnosu na \u017eene i druge rodne identifikacije). U kratkim crticama, \u201cmanosfera\u201d kao svojevrsni paraintelektualni ekosustav nastala je kao odgovor na popularizaciju profeministi\u010dkih ideja u digitalnom prostoru te se kao takva na dosta neiskrene na\u010dine predstavlja kao ekosustav pun marginalaca \u2013 marginalnih mu\u0161karaca koji ne \u010dine ni\u0161ta doli se bore protiv \u201cekstremnih\u201d oblika feminizma. Na stranu \u0161to takvi \u201coblici\u201d feminizma ne postoje \u2013 karikature marginaliziranih skupina (u koje spadaju i \u017eene) nisu izum modernog doba. Popularizacija digitalnog prostora analogno-marginalne usmjerila je ka digitalnim marginama, \u0161to je drasti\u010dno spustilo kvalitetu rasprava u digitalnom prostoru. Ta metodologija, naravno, nije samoodr\u017eiva na duge staze \u2013 \u0161to pokazuje i cikli\u010dnost srednjestruja\u0161kog vokabulara. Za potrebe ovog teksta razgovarao sam s troje mladih netizena, od kojih je jedan izjavio kako su i starije generacije mo\u017eda imale svoj sleng i svoje izraze koji su se izgubili s vremenom. Drugi pak isti\u010de kako je izuzetno bitno odakle odre\u0111eni izrazi dolaze te u kakve ih se namjere danas koristi.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Memifikacija nas, me\u0111utim, \u010desto navodi na razmi\u0161ljanje da je sve oko nas ironija, sve dok se inicijalna \u010ditanja ne poka\u017eu istinitima.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rije\u010d je, dakako, o klasi\u010dnom procesu aproprijacije \u2013 odre\u0111ene izraze \u201cusisa\u201d, u ovom slu\u010daju, digitalni prostor, a zatim se isti koriste u razli\u010ditim klju\u010devima, \u0161to nerijetko dovodi do raznih razina feti\u0161izacije i naprosto krive uporabe. Memifikacija nas, me\u0111utim, \u010desto navodi na razmi\u0161ljanje da je sve oko nas ironija, sve dok se inicijalna \u010ditanja ne poka\u017eu istinitima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na drugoj strani te medalje, isti\u010de jedan od sugovornika, nalaze se i pozitivne tendencije i produktivni ishodi: \u201cMoji prijatelji su preko interneta tako do\u0161li do tzv. digitalnog minimalizma. To je pokret koji poku\u0161ava smanjiti \u201cbuku\u201d moderne tehnologije i interneta tako \u0161to promovira kori\u0161tenje starije tehnologije koja je bila namjenska, a ne multipraktik kao danas. Tako mo\u017eemo brinuti o sebi, svojoj zajednici, svom zdravlju i mo\u017eemo ostati izvan mainstream algoritama.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, vidimo, postoji i strana digitalnog prostora koju je (barem u vidu izravnog kontakta) memifikacija ve\u0107inski zaobi\u0161la.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cImam prijatelje i poznajem ljude koji se trude ostati prisutni i ne gubiti vrijeme na \u201cdoomscrollanje\u201d (neprekidno tra\u017eenje novog sadr\u017eaja na telefonu, op. prev.). \u017dele biti produktivniji i tro\u0161iti vrijeme na stvari koje ih stvarno zanimaju. Razmi\u0161ljam o tome da zamijenim Spotify pun oglasa i \u201cslop\u201d glazbe za stari mp3 player,\u201d isti\u010de jedan od sugovornika.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Upravo su iz tog razloga digitalne supkulture od presudne va\u017enosti \u2013 bez njih ne preostaje ni\u0161ta drugo nego predati se dominantnim narativima.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Usprkos svim promjenama koje tehnolo\u0161ka (r)evolucija unosi u svakodnevne \u017eivote svih ljudi, o\u010digledno postoji odre\u0111ena dru\u0161tvena osnova na koju se vra\u0107amo kada stvari postanu prekompleksne. Pored trendova vezanih uz digitalni minimalizam i tra\u017eenje izlaza iz algoritamskih zidina, mo\u017ee se uvidjeti i \u017eelja za izlazom iz dominantne logike tzv. \u201cekonomije pozornosti.\u201d Upravo su iz tog razloga digitalne supkulture od presudne va\u017enosti \u2013 bez njih ne preostaje ni\u0161ta drugo nego predati se dominantnim narativima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od \u201emoginga\u201d i manosfere do digitalnog minimalizma: kako se jezik interneta seli u analogni prostor i \u0161to o tome ka\u017eu mladi netizeni.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":35,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[36,37],"class_list":["post-36","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-sum","tag-manosfera","tag-moging"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36\/revisions\/37"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/frekvencija.eu\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}